• Dioptrijski okviri, sunčane naočale i kontaktne leće
  • Očni pregledi i specijalistički oftalmološki pregledi

Računalni zamor očiju

Pravilnik je o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom donešen još 2005. godine i uz ergonomske uvjete za rad propisuje i redovite oftalmološke preglede. Može li računalo uzrokovati probleme s vidom? Izlaganje računalu ne uzrokuje nikakvu dokazanu organsku štetu na oku, a razina radijacije koju emitira ekran daleko je ispod razine opasnosti. Pa ipak korisnici računala gotovo u pravilu navode slijedeće simptome: Suhe, nadražene i umorne oči; zamagljen i nestabilan vid; svjetloplahost i glavobolju; Iako se ovi simptomi mogu javiti kod čitanja tiskanog teksta, ipak su karakteristični za rad pred PC-em.

Koja je razlika u percepciji tiskanih materijala i znakova sa zaslona kompjutora? Znakovi su na zaslonu od centra prema periferiji sve nejasniji pa oči cijelo vrijeme upotrebljavaju akomodaciju kako bismo percipirali jasnu sliku. Taj dodatni napor iscrpljuje mišiće i ostale dijelove oka koji sudjeluju u akomodaciji uzrokujući zamor. K tome, isčitavamo li tiskani tekst, on je obično na fiksnoj udaljenosti ispred nas, dok radeći za kompjutorom stalno balansiramo u rasponu od 30 do 75cm. Pri tome oči stalno mijenja jačinu potrebne akomodacije kako bi izoštrile sliku: čas fokusiramo tekst na stolu, čas tipkovnicu , čas ekran.. Taj skok na sadražaje različitih udaljenosti izaziva brze ritmične pokrete oka slične trzajima koji se javljaju kada kroz prozor vlaka pokušavamo u kontinuitetu pratiti okolinu.Ti su pokreti zamorni za oko i moguće ih je kompenzirati samo kraće vrijeme , a zatim dolazi do zamora.

Za dobru je vidnu percepciju bitna koordinirana suradnja očiju ili stručnim jezikom rečeno binokulski vid: na mrežnicama se stvaraju dvije slike koje se objednjuju u mozgu. Čak i kada ova suradnja nije idealna, u stvarnom je životu kompenziramo iskustvenim vidnim spoznajama: znamo da su manje stvari dalje, veće bliže; tamnije udaljenije, a svjetlije bliže; poznamo zakon perspektive; znamo kako pada sjena predmeta itd. To ne vrijedi za sliku na zaslonu ekrana: ona je imaginarna, nema niti dubine, niti perspektive i njezina percepcija razbija bionokulsku suradnju tj. fuziju. Pri svakom raspadu fuzije prvobitno se kompenzacijskim mehanizmima uspostavlja ravnoteža, ali s vremenom ovaj mehanizam slabi, dolazi do zamora, pojave dvoslika te subjektivnog osjećaja pretrpanosti sadržajem na ekranu.Ovo je naročito izraženo kod ljudi koji su se u djetinjstvu liječili zbog strabizma, slabovidnosti oka ili izrazito velike razlike u dioptriji između lijevog i desnog oka. Takvi će korisnici računala pokušati zauzeti takav položaj tijela i glave kako bi izbjegli duplu sliku ili gledali ekran s boljim okom, što dodatno dovodi do umora zbog prinudnog položaja glave i tijela.

Dok promatramo pisani tekst ili realne slike okoliša, imamo vizualni dojam kontinuirane percepcije, bez obzira što se kod svakog prefokusiranja, na trenutak "spušta zavjesa" tj. slika nestaje. U svojoj tromosti, oči taj mali skotom ne primjećuju, ali se u uvjetima rada pred ekranom oči susreću sa irealnom slikom koja titra i stanovitom se brzinom obnavlja, pa je puno veća vjerojatnost da se prirodni i "elektronički" skotom poklope te oči "osvjeste" realnu prazninu na slici.

U svakodnevnom se životu ne orijentiramo samo prema centralnoj vidnoj oštrini, nego slažemo kontinuiranu sliku sa svim vidnim odlikama koje uključuju širinu vidnog polja, oblik, pokret, boju, poredak u prostoru, brzinu kretanja i sl.. Pred kompjutorom nema ovih kvalitativnih podataka pa se čini da nam cijelo vrijeme nedostaju kamenčići mozaika na ekranu, a da čitljivost niti na jednoj udaljenosti nije dobra, što stvara dodatnu konfuziju.

Osim ovih "stručnih", s vremenom su se iskristalizirale i neke "banalnije" stvari vezane za subjektivne smetnje rada pred zaslonom kompjutora: sindrom suhog oka – jedna od najčešćih dijagnoza u oftalmološkim ambulantama i jedna od najkontroverznijih simptomatologija u oftalmologiji uopće: oči pretjerano suze, a pojava se dijagnosticira kao nedostatan suzni film. Objašnjenje je slijedeće: koncentriran na sadržaj zaslona kompjutora, čovjek pet puta rjeđe trepne nego u svakodnevnom životu. Pomnožimo li to s brojem sati pred ekranom, s brojem radnih dana u godini te lošom uredskom kvalitetom zraka, dobijamo visoki postotak vjerojatnosti da će se poremetiti kvaliteta suznog filma: on prestaje biti dovoljno viskozan, pa se preljeva preko ruba vjeđa: na površini rožnice mrljasto nestaje pa ne vlaži dovoljno strukture koje zbog toga gube prozirnost; mijenja se ne samo kemijski, nego i biološki potencijal suza koje sa svojim proteinskim dijelom predstavljaju imunološku zaštitu oka i specifični su za svaku individuu, pa se tako niti ne mogu nadomjestiti umjetnim suzama. Zbog toga slijede alergijske i druge upalne reakcije te subjektivni osjećaj peckanja, pijeska u oku i kontinuirano naglašenog crteža krvnih žila koje odaju izgled neispavanosti i umora.

Kako bi se prevenirale ili ublažile tegobe račnalnog zamora očiju preporučuje se slijedeće.:

  • Oftalmološki pregled – najvažniji je korak u prevenciji i liječenju tegoba nastalih dugim izloženostima kompjutoru... Preglede treba ponavljati jednom godišnje, ovisno o dobi pacijenta i tegobama koje navodi.
  • Nosite zaštitne naočale tjekom rada pred kompjutorom, a ako je potrebno, ugradite u njih i prepopručenu dioptriju koju vam je preporučio specijalista oftalmolog. Antirefleksni sloj u zaštitnim naočalima smanjit će zablještenje tj. refleksiju od ekrana čime ćete s manje napora percipirati sadržaj ekrana.
  • Kod prvih znakova dobne dalekovidnosti, prepopučuje se nositi uredske naočalne leće koje omogućuju jasniju sliku u rasponu cijelog radnog stola, drugim riječima obične jednojakosne naočale za blizinu nisu dovoljne.
  • Češće trepćite kako biste svako toliko nanijeli novi sloj suznog filma koji štiti vašu rožnicu i održava ovaj medij prozirnim, a subjektivni osjećaj boljim. Pri tome ne zaboravite održavati koliko je moguće prihvatljive mikroklimatske uvjete u prostoriji stalnim provjetravanjem i vlaženjem zraka;
  • Osigurajte odgovarajuću rasvjetu u prostoriji: pri upotrebi računala prostorija neka bude upola manje osvjetljena od standarda, a dnevno svjetlo neka dolazi sa strane, a ne direktno na zaslon ekrana
  • Svakih sat vremena napravite 5-minutnu pauzu i pogledajte u daljinu (više od 60m) ili zažmirite. To će biti dovoljno da se sve strukture oka oslobode akomodacijskog grča u kojemu su tijekom prinudne fiksacije ekrana.
  • Osvjestite s vremena na vrijeme prinudni položaj tijela koje zahtjeva rad pred PC-em i nastojte ga korigirati posebno se osvrčući na vrat, ramena i leđa.

Autor: mr. sc. Vesna Augustinović, dr. med., spec. oftalmolog, ravnateljica Očne poliklinike Salmoiraghi & Vigano

Test lijevi banner 1 Test lijevi banner 2 Test lijevi banner 3 Test lijevi banner 4

Proizvod (Kom: ) je dodan u košaricu.